Cabinet toukhomna a MCS post umsah beding kiphatsah

Imphal, Lhamul15: Vanghomni chun Manipur Chief Minister Pu O. Ibobi Chairman hina noiya State Cabinet in toukhomna ana nei nauva chun Cabinet in MCS/MPS/Jr.MCS/MFS/ SDC/SO post phasah bep agon be uvin ahi. Cabinet in Manipur Public State Commission
(MPSC) noiya, natohna munding (post) 170 tobang agonbeu ahi. Hiche post 170 hohi Class I Officer Category, MCS/MPS/Jr.MCS/MFS/ SDC/SO noiya bou ahi. Chujongle tumasang kum 2008 a MPSC noiya Combined Competition Examination, 2008 a preliminary examination bolna ding nikho jong chu vohchon ding in State Cabinet in aphatsah (approved) ahi tai ti thulhut akimun ahi. Tuni Cabinet decision hin, Manipur a lekhasim le natohna holhon nasataha aphat chom pi diu ahi. Cabinet decision dung juiyin, noiya direct post kilamdoh hi 80 tobang hiding ahi. Hiche post 80 hi, Class I Officer noiya post thah kigong ding ahi. Hiche natohna post thah hin, tumasang 2008 a Combined Competitive Examination a Preliminary Examination anabol laija post 92 anasem uchu atoh khah lou ding ahi tin jong Cabinet in hilchen na abol paiyin ahi.

Hiche keu hilouva kum 2008 a MPSC tohgon noiya Preliminary Examination ana chelha chu, tailou ahi tai.
Hiche kum a Examination ana tou /jao a, akum lhingset hojong chu a kum (age) lama relaxation kipe ding ahi tin thumop jong akimun ahi. Cabinet in jong Scheduled Caste leh Scheduled Tribe mite dingin recruitment policy kibol ding ahi tin jong aphatsah tai. Hiche policy noiya SC/ST tedia quota kigon danchu ahile SC/ST candidates hon examination a sangtah (rank) amu uva chuleh a marks uh General Category to kibang hochun, SC/ST quota noiya kikoi lou diu ahi tai. Hiche SC/ST lolhing hojouse hi General Category a umsah ding ahitai. Hiche quota policy thah hi State Health Services (Pre- Medical test ) injong ajui ding ahi tin thulhut jong akimun ahi.

State Cabinet in jong tu Monsoon session a hi Manipur Essential Service Act, 1984 jong semphat (amendment) bol dingin aphatsah in ahi. Hiche Act noiya ahi Manipur mipite le milham te aphatchom cheh
theina diuva Clause phasah kihet beding ahi.

Chujongleh Cabinet in JNIMS advisors alhendoh (appointment) anabol ho chuleh Khuman Lampak Sports Complex a dia sweeper mi 15 ho abon chauva ex-post facto ( vai nungsang a namdet le phatsahna) a approval abol tauvin ahi.

Cabinet in jong Department of Minority and Other Backward Classes vetsuina noiya Engineering Cell tundoh ding aphat sah uvin ahi. Hiche Cell hi Executive Engineer (on deputation) khat in avet sui ding ahi. Chule, natohna (post) 17 tobang jong National Sports Academy noiya dia gonbe ahi tai. Hiche post hon ahop ding
chu -graduate teachers, coaches, drivers leh peons post ahi.

Education Minister paleh Opposition MLA ho chunga DPC-2006 ho lunglhai lou
Imphal, Lhamul 15 : Manipur Legislative Assembly in Date 14/07/ 2010 nikhoía Assembly House in Dept.of Education noija Primary le Hindi Ojaho result achesa date 24th 25th 28th June -2010 ni'a Huiyenlanpao News a hungkisodohna thu'a House in gelkhom na aneipet'a etidanía Boina umtheiham chuleh eti hung umham tia kholchilding dan gelkhomtah sangía asungthu ima kholchil louva Assembly House a opposition Leaderpa pan na'a MLA 2/3 hatah'a oppose abolnachung'ah Association  of DPC Successful Candidate for Primary Teachers/HMT/HGT-2006 hon nasatah'in demna anei uvin ahi. Amahon asei na ah, "Hitobang state issue/ problem hunghithei thilho House'a aseitoh le asudih theiding'a kinep pi umtah opposition MLA hon lolhing ahitaove tia Edu. Dept. in ahintahlang Oja 1400 valjen ho lung gelding chuleh khonung hinkhoding gelpeh  louva avelía DPC bolkit ding'a move hatah'a abol'uhin asung guh'a Education Minister toh kihoutoh'a alolhing joutalou ama ama mi-hetbeding agot'u hitam tin Association hon ginmona nasatah aphon uvin ahi.

Hiche result hi achesa April 22nd 2010 nikho'a Order No.1/3/2-4/09-DE(S) chuleh conveyed order No.4/
17/2005-SE(S) Pt (A) concerned Minister in approved anabol'a sodohding'a anaumsa anahitan chuleh atahdoh ding'a ana kinganse hon anatahdoh loujeh'a hichan boina ahunglhun khahnachung'a Education Minister pan kami apanglou aum'e atijeh'a DPC velbolding'a JN Dance Academy a athuseina'a thuso miho kom'a ana phondoh khah ahi. Hijehchun Assembly House a opposition hon DPC velbolding a move hatah'a
abol uhin Education Minister toh asunglangía kikhutjop ahiuve tihi gel lou thei ahipoi tinjong asei beuve.

DPC a Association hon tua kadinmun chu ahileh lolhin'na nei candidate hohin Ministers' holeh Beurecrate officers' ho kah'a dahle-le-a amaho drama result ngah ding kahipove, ijamtia Govt. in Ojading'a eilhendoh tah'u ahileh agangthei pen a Offer Form neipehdoh uva Govt. servant khat hina natoh kapat tahding'uvin jaumtah Pu Chief Minister lung gel lhahna kangaichauve. Chuleh ihamtia Govt. in asodohsa order avel'a ahinphet khahleh kiphin na sangtah hungkineiding hiche'a thilse ahungsokhah leh DPC velbolding ti inphongdoh Education Minister paleh House a move hinbol opposition MLA hon mo akipohding ahi tinjong hetsahna ahin nei uvin ahi. Hijehchun gamsung vaihom luboh'a pang Pu Chief Minister le cabinet Ministers' hon hiche thu hi agangthei pen'a Govt. in asodohsa order dung juiía neichelhah pihdiu ahi tin ngeh najong anei uvin ahi.

Imphal-Moreh lampi phattep louva bandh kibol
Imphal, Lhamul 15: Kuki National Army (KNA) hon Meitei Council, Moreh (MCM) lamkai ho chunga
Lhamul nisim 13 nia gihna aneijeh uva Imphal leh Moreh jotmatna National Highway-39'a Vanghomni jingkah 5 c.m. a pat bandh kikoija ahi. MCM lamkai hohin thusoh lakhomho komma ahoulim naovah achesa nidan 13
sunghin Moreh tolpi sunghin kot akikhah in miho potdoh louvin insungah aumtaove. MCM lamkai hohin KNA in MCM lamkaiho chunga gihna apeh uchu Lhamul nisim 15 nidan 5 c.m. masanga hilchetna apehtahlou jeh uva bandh kibolhi aphat kitep louva chelhapeh ding ahi tin asei uve.

MCM lamkai hohin Moreh tolpihi nam 9 chenna ahin, Kuki ho atampennin abanna meilhei ahiuve.

Myanmar a konna mi ahung kichaolut atamvaljeh hin law and order akisuhjou tapon, ahung kichaolut hohin thil
phalou tampi abollun, alang khatna 31 Assam Rifles, 7 Manipur Rifles (MR) leh Moreh a Manipur Police out post hohin Moreh tolpi a chengho venbitna dingin ima abolpouve, tin asei uve. Manipur sorkar hin Kuki galguhbol hotoh Suspension of Operation (SoO) akinopto naohi hoitah a achelhah pidiu angaije, ajehchu galguhbol ho themkhat hin ground rules palkeh in designated camps a umlouvin meithal pummin lhangphongtah in avahleuve, tin MCM lamkai hon asei uve.

State sorkar hin kisuhtah a pan alahlouleh jatle nam kikah a mipi kinahna hung umvahding ahitai tin MCM
lamkaihon gihna anei uve. Moreh tolpi a migration officer jonghin Myanmar a konna ahung kichaolut hohi
avettup loi dingin ngehna anei uve. Achesa kum phabep sunghin KNA hohin civil mi tampi - simlai lamkai, insa
ho, thingthem bolho chuleh MCM lamkai khat athat uve, tin asei uve. Tuchan geijahin KNA hohin ibolla MCM lamkai ho agih uham akihe naipoi tin MCM hochun aseiuvin ahi.


ANSAM bandh bol akichaitai
Imphal, Lhamul 15: Vanghomni nilhah lang 6 c.n. chun ANSAM in Naga te chenna hoa nidan 72 ëchakka
bandhí abolchu boina umlou hellin akichaitai. Nithum bandh kibol sunghin thilphalou ima asohpoi. Ahin, gari alhai loujeh in Tamenglong, Senapati, Chandel leh Ukhrul district ho-in kimanchah dan aboilheh in ahi. Hetding khatchu ANSAM hohin newspaper themkhatna 6th Schedule ngeh ahiuve atiuchu adihpoi tin hilchenna tumasang chun anape taovin ahi. Ajehchu, Manipur sorkar toh kijopmatna jouse pailhah dinga lungel lhahna akinei phat hin 6th Schedule ngehna dinga ngaichatna aumtapoi atiuve.

One Day Industrial Motivation Campaign umding
 Imphal, Lhamul 15: Ahung lhungding Lhamul nisim 24 nikho tengle MSME-DI, Imphal ho makaina noiya One Day Industrial Motivation Campaign khat New lambulane muna umdin akigong'e tin Pu. Thongkholun Baite Dy. Director Incharge MSME-DI, Imphal a konin hetsahna akimui. Hiche kingon hi eimi khangthah ho adehía industries lampang'a eima le eima natoh kipeh nathei ipi umthei dingham ahiloule Self Employment
Opportinities ipiti kaki geldoh dingham ti lungtup deina jalía kigong ahi tin Pu. Thongkholun Baite chun aseiben ahi. Hiche kingon a jaotei dingin khangthah ho temna ahin neiyin ahi.
Tags:

About author

Curabitur at est vel odio aliquam fermentum in vel tortor. Aliquam eget laoreet metus. Quisque auctor dolor fermentum nisi imperdiet vel placerat purus convallis.